DALMATINSKE TORTE: Molatska torta

Torta od rogača – gastronomska tajna otoka Molata, nautičarskog raja s 40 uvala

Duga tradicija korištenja rogača koja se zadržala i danas, prvenstveno u mljevenom obliku, prahu ili puderu, u Zadru i njegovom kraju, a najviše na otocima zadarskog arhipelaga svjedoči da je ta biljka nekad bila sveprisutna u vrtovima pa i po poljima i šumarcima oko naselja. Danas nije tako. Rogač je gotovo iščezao iz Zadra i njegova kraja. Nije jasno zašto jer je riječ o visokokvalitetnoj i zdravoj namirnici s visokom cijenom

Pravi gastronomski raritet u kojem rogač ima glavnu ulogu  u originalnom, rustikalnom izdanju živi i danas i to na Molatu, otoku u sastavu grada Zadra. Riječ je o slastici imena Molatska torta što, naravno, sugerira da je na tom otoku, odnosno u istoimenom mjestu ta torta i nastala. A to je i dokaz da je na otoku Molatu nekad bilo daleko više stabala rogača koji je, valjda, s odlaskom stanovništva s otoka vremenom naprosto postao zanemaren. 

Sjevernodalmatinski otok Molat je otok sjevernom dijelu Zadarskog otočja. Ime otoka koje vuče podrijetlo od latinske riječi mel, mellitus, što znači medeno, slatko kao med. 

Ovaj otok pružit će vam odmor od gradske vreve, a nautičarima i sigurno utočište od svih vjetrova u mjestu i luci Zapuntel. Niska sjeveroistočna obala razvedena je brojnim uvalama, od kojih mještani i gosti preferiraju najveću i najljepšu uvalu Jazi. 

Iako se slastice od rogača pripremaju i na nekim drugim jadranskim otocima, poput Hvara, pa i tamo postoji verzija torte od rogača, ali po drugačijoj recepturi od ove Molatske. Slastičari molatskog restorana najprije pripreme prhko tijesto  od  brašna, maslaca, jaja, limunove korice i vrhnja. 

Tijesto će biti „oklop“ torte i njezin mrežasti ukras, dok je srce torte gusta, tamna krema pripravljena od mljevenog rogača, mlijeka, griza, maslaca, šećera od vanilije, jaja, korice i soka limuna. Prije nego se krema razvuče po tijestu najprije se razmaže diskretni slatki dodatak – marmelada od smokve. Tako složena u kalup torta se peče oko sat vremena, a spremna za posluživanje je tek kad se gotovo potpuno ohladi.

POTREBNI SASTOJCI:

za biskvit

150 g maslaca
100 g šećera
1 vrećica vanilin šećera
malo naribane korice limuna
300 g glatkog brašna
1/2 vrećice praška za pecivo
2 jaja
1 žlica kiselog vrhnja

za nadjev

50 g maslaca
3 jaja
100 g šećera
1 vrećica Vanilin šećera
500 ml mlijeka
120 g Pšenične krupice
120 g mljevenog rogača
naribana korica limuna i naranče
100 g džema od smokava
čep rum
čep limunchello

NAČIN PRIPREME:

Pjenasto izmiješajte maslac sa šećerom, vanilin šećerom i naribanom koricom limuna. Zatim naizmjence dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo i jaja. Na kraju dodajte kiselo vrhnje. Tijesto zatim prebacite na pobrašnjenu podlogu i oblikujte kuglu. Zamotajte u plastičnu foliju i ostavite da odstoji oko 2 sata u hladnjaku.

U posudi zakipite mlijeko u koje ste dodali šećer i vanilin šećer pa dodajte pšeničnu krupicu i kuhajte 2 minute. Skinite s vatre i umiješajte mljeveni rogač s naribanom koricom limuna i naranče te pustite da se malo ohladi. Potom umiješajte maslac i jaja, rum i limunchello.

Izvaljajte tijesto na plastičnoj foliji kako vam se ne bi uhvatio za podlogu, a gornju površinu tijesta prilikom valjanja povremeno pobrašnite. Tijesto razvaljajte na veličinu okruglog kalupa (26 cm). Na tijesto razmažite džem od smokava i prelijte prethodno pripremljenim nadjevom. Stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 170°C.  Nakon dvadeset minuta izvadite pitu te je ukrasite trakama načinjenim od ostataka tijesta za pitu. Trake od tijesta, po želji, namažite žumanjkom, vratite u pećnicu i pecite još 20 minuta.