Imotski rafijoli

Rafioli su tradicionalni dalmatinski specijaliteti osobito srednje-dalmatinskih gradića.

Imotski rafijoli, ne manje slavni od trogirskih, preostali su svjedoci visoke razine negdašnjeg urbanog života i gastronomske kulture u tom gradu.

Godine 1879. car Franjo Josip i carica Sisi posjećuju Imotski te odsjedaju u kući obitelji Mazzi. Kao što i priliči, tom prigodom servirane su im mnoge autohtone delicije, pa i rafioli. Stjecajem okolnosti, jedna će djevojka koja je tada služila i učila kod Mazzijevih prenijeti umijeće izrade rafiola u obitelj u koju će se udati.

Nekadašnji bosanskohercegovački funkcioner Branko Mikulić često je navraćao u Imotski kod obitelji Nikolić, u kojoj su domaćice izrađivale rafiole upravo po receptu koji im je prenijela prababa iz kuće Mazzi. Jednom je zgodom paket od pedesetak komada odnio Mikulić Titu u Bugojno. Navodno je Tito bio oduševljen rafiolima pripremljenim po receptu po kojemu su rađeni za jednog drugog Josipa davno prije njega.

Prof. Gordana Radić, spisateljica i publicistkinja iz stare i ugledne imotske obitelji Rako, u popratnom tekstu o rafiolima u Imotskoj kuharici Mire Nikolić navodi: ...a na blagdanskom stolu dočekaju nas lepezaste gvantjere škartoceta, pahuljaste grude špomilja, kotonjada fino složena na mirisne listove lovora, a iznad svega rafijoli, zaštitni znak svake imotske kuće. Oni su nas dočekivali na malim pjatiićima, mirisni i ni u koga isti; oni su paketima putovali rodbini i prijateljima u daleke krajeve, i svaka imotska domaćica mora najprije položiti ispit pravljenja rafijola. Ako i ne uspije u tome postati odlikašem, njezini rafijoli moraju biti dobri.

Ovaj recept  predstavlja imotske rafijole (u Imotskom se kažu rafijoli) koji su proglašeni, s imotskom tortom, izvorni hrvatski proizvod. Predstavlja originalnu tradicionalnu recepturu imotskih rafijola, s osebujnom aromom gdje se u idealnoj kombinaciji miješaju prošek, rum, maraskino, limun i naranča s cimetom, klinčićima i oraščićima te nadasve ukomponirano s bajamima oliti ga mendulama.

Republika Hrvatska je kroz hrvatsku gospodarsku komoru zaštitila imotske rafijole znakom Izvorno hrvatsko za očuvanje tradicije i kulturnog naslijeđa imotskog kraja.

POTREBNI SASTOJCI:

TIJESTO:

60+5 dkg brašna
12 dkg šečera u prahu
4 žumanjca
12 dkg margarina,
1 dl mlijeka
0,5 dl prošeka
2 čepa ruma
1 vanilija šečer
izribana kora od limuna i naranče
(po mogućnosti suha, usitnjena)
prstohvat soli

NADJEV:

50 dkg badema (namočena u vruću vodu, osušen (poprženi) i samljeveni)
30 dkg šečera u prahu
snijeg  od 4 bjelanjka
2 čepa maraskina
2 čepa ruma
2 vanilija šečera
na vrhu noža mljevanih klinčića
na vrhu noža mljevenih oraščić
malo cimeta

naribana korica od limuna i naranče

NAČIN PRIPREME:

Izmješajte šečer u prahu, žumanjke, sol, rastopljeni margarun, mlijeko, prošek, rum, vanilija šečer izribanu, koricu od naranče i lmuna s pjenjačom i postepeno dodajite brašno s praškom za pecivo. Zamjesite ne baš tvrdo tijesto i ostavite ga da odleži u frižideru bar 1 sat.

Za nadjev u snijeg od bjelanjka el. miješalom umutite šećera, a onda ručno postepeno umutite ostale sastojke.

Tijesto tanko razvaljati na debljinu od 1,5-2 mm i izrezati krugove te na svaki krug staviti žličicu nadjeva, preklopiti i slijepiti krajeve vilicom ili kalupom za rafiole. Složite ih na pleh prekriven papirom za pečenje, svaki rafijol probuite iglicom (viljuškom), da zrak kod pečenja može izaći van. Peči na temp od 170 st. C  20-tak min dok ne dobiju lijepu zlatnu boju. Pečene rafiole umočiti u rakiju (premazati) i posipati (uvaljati) kristal šećerom

U PDF

Osim imotskih rafijola imamo još:

• Trogirski rafioli
• Sinjski rafioli
• Makarski rafioli